Nalazite se
Članak
Objavljeno: 29.05.2020. 10:30

ICRAR 

Astronomi pronašli nedostajuću tvar svemira

Znanstvenici su nakon desetljeća istraživanja uspjeli detektirati jednu od nedostajućih tvari od kojih je sastavljen naš svemir.

Astronomi pronašli nedostajuću tvar svemira

Astronomi Međunarodnog centra za radio astronomska istraživanja sa sjedištem u zapadnoj Australiji pod nazivom ICRAR, nakon dva desetljeća istraživanja otkrili su "nedostajuću tvar" svemira i time riješili jedan od misterija koji su godinama zbunjivali znanstvenike.

Astronomija i kozmologija su prepune stvari koje nedostaju i za kojima se intenzivno traga poput tamne energije i tamne tvari, ali i obične barionske tvari. Tamna energija čini oko 70 posto svemira, tamna tvar oko 25 posto, a obična barionska tvar 5%, a nju znanstvenici pokušavaju otkriti još od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća. Vjeruje se da postoji zbog tragova ostalih iza Velikog praska, no nitko je nikada nije vidio.

"Ono o čemu govorimo je barionska tvar koja je vrlo uobičajena i normalna stvar od koje smo vi i ja izgrađeni", navodi profesor Jean-Pierre Macquart, sa sveučilišta Curtin University koje je dio centra ICRAR.

Astronomi su misterij riješili proučavanjem FRB-ova (fast radio bursts), odnosno brzih izboja radiovalova iz drugih galaksija, čije podrijetlo još nije potpuno razjašnjeno.

"Intergalaktički prostor je vrlo rijedak. Nedostajuća tvar je ekvivalent pronalaženju dva atoma u sobi veličine prosječnog ureda", navodi profesor Macquart koji kaže da sve valne dužine FRB-ova putuju istim brzinama kroz svemir, no kada naiđu na nedostajuću tvar, neke valne dužine se usporavaju. Proučavanjem koliko je udaljen izvor FRB-ova i koliko im je trebalo za širenje dok nisu dosegli Zemlju, znanstvenici su uspjeli otkriti koliko tvari se nalazi između galaksija. 

Ponavljajući proces sa 6 različitih izboja koji su dolazili iz različitih dijelova svemira, znanstvenici su uspjeli otkriti gdje se nalazila nedostajuća tvar, a rezultate istraživanja su objavili u časopisu Nature.

Za ova istraživanja astronomi su koristili mrežu od 36 teleskopa ASKAP (Australian Square Kilometre Array Pathfinder) čiji umreženi tanjuri čine ekvivalent jednog radio teleskopa s tanjurom od 4000 kvadratnih metara. Teleskopi su mjerili kašnjenje između valnih dužina FRB izboja, a VLT teleskop u Čileu je izmjerio udaljenost između Zemlje i galaksije iz koje je FRB stigao.

S ta dva dijela informacije, znanstvenici su uspjeli odrediti koliko se tvari nalazi u naoko praznom prostoru kroz koji je svaki FRB prolazio.

Macquart kaže kako će idući korak biti razumijevanje novootkrivene tvari korištenjem više od 100 FRB-ova. "Ono što smo otkrili je atmosfera svemira. To je ekosustav u kojem žive galaksije", navodi ICRAR-ov znanstvenik koji vjeruje da će nam ovo omogućiti da bolje razumijemo kako su se galaksije rađale i što se s njima dogodilo kada su umrle.

"To će biti poput medicinskog oslikavanja svemira", dodaje znanstvenik. 

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam


   

*/-->